O nama

Posle dekomponovanja sistema RTB Bor Grupa i privatizacije zavisnih preduzeća ostale su sledeće celine čija je osnovna delatnost vadjenje i prerada rude bakra:

Sporedne delatnosti koje ne pripadaju baznoj proizvodnji rudarstva i metalurgije su:

U okviru RBB-a:

  • Belorečki peščar
  • Fabrika kreča Zagradje
  • Istražni radovi

U okviru TIR-a:

  • Fabrika kiseonika
  • Fabraka armatura
  • Fabrika odlivaka Žagubica
  • Fabrika soli plemenitih metala
  • Fabrika fotohemikalije i autokozmetike

ORGANIZACIONA ŠEMA RTB BOR GRUPE

Istorija i vlasništvo

Jedan od najstarijih tragova rudarstva u Evropi koji datiraju od 4500 godine pre nove ere je pronađen i u oblasti Bora i Majdanpeka.

Prvo geološko istraživanje rude bakra u Boru sprovedeno je još 1897 god. i pokrivalo je oblast Tilva Roš. Kada je reč o vodećim imenima u oblasti istraživanja i otkrivanja borskog rudnika, onda je to u naučnoj oblasti Feliks Hofman, u tehničkoj Franja Šistek i u finansijskoj Đorđe Vajfert, što je zabeleženo i na freski iz borske crkve, koja se nalazi u borskom muzeju rudarstva i metalurgije. Đorđe Vajfert je kasnije obezbedio priliv francuskog kapitala i osnovao preduzeće pod nazivom "Francusko društvo borskih rudnika, koncesija Sveti Đorđe". Preduzeće sa središtem u Parizu, počelo je sa radom 1. juna 1904 god.

Francuski kapital zadržao se u Boru sve do Drugog svetskog rata i do 1951 god., rudnici bakra u Boru se nalaze u državnom vlasništvu. Tokom tog perioda došlo je do velikih ulaganja.

4.avgusta 1961. dotadašnji "Rudnik Bor" preimenovan je u Rudarsko-topioničarski basen Bor i kao takav sa određenim izmenama posluje do 30.jula 1981. kada se reorganizuje u SOUR RTB Bor, koji se sa više SOUR-a udružuje u Poslovnu Zajednicu za proizvodnju i preradu bakra, plemenitih metala i drugih pratećih minerala, hemijskih proizvoda i opreme "BASEN BOR", sa sedištem u Beogradu, Kasnijom reorganizacijom RTB se preimenjuje u RTB Grupu

U periodu pre i tokom 1993 godine, kompanija je sprovela različita investiranja koja su inicirala otvaranje novih rudnika i flotacija, kao što je površinski kop "Cerovo", te flotacije Bora, Majdanpeka i Velikog Krivelja.

U cilju harmonizacije poslovanja sa tadašnjim zakonskim propisima, 1999 god. kompanija je promenila svoju organizacionu strukturu i nastavila da posluje preko mreže nekoliko preduzeća organizovanih kao društva sa ograničenom odgovornošću koja neformalno sačinjavaju RTB Bor Grupu.

Geologija

GEOLOŠKA KARTA TIMOČKE ERUPTIVNE OBLASTI

Ležišta RTB Bor-a se nalaze u zapadnom delu Karpatskog luka i većinom su ležišta porfirnog tipa u okviru Gornje Timočke eruptivne oblasti. Trenutno nerazvijeno podzemno nalazište "Borska reka", locirano u okviru rudnika Jame predstavlja veoma značajan potencijalni mineralni resurs.

Pregled ukupnih resursa

  • RBB
  • RBB
  • RBB
  • RBM
  • Naziv rudnog tela
  • Veliki Krivelj
  • Veliki Krivelj
  • Veliki Krivelj
  • Ukupno
  • Jama - Tilva Ros
  • Jama - P2A
  • Jama - Brezanic
  • Jama - Borska reka
  • Cerovo kompleks - Cementacija 2
  • Cerovo kompleks - Cementacija 3
  • Cerovo kompleks - Cementacija 4
  • Cerovo kompleks - Cerovo - Primarni
  • Cerovo kompleks - Drenovo
  • Cerovo kompleks - Kraku Bukaresku
  • Ukupno
  • Majdanpek - Severni Revi
  • Majdanpek - Južni Revir
  • Majdanpek - Čoka Marin
  • Majdanpek - Čoka Marin
  • Kategorija*
  • A
  • B
  • C1
  • B
  • B+C1
  • A
  • A+B+C1+C2
  • B
  • C1
  • t
  • 91,713,587
  • 333,306,825
  • 135,439,825
  • 560,460,237
  • 3,889,738
  • 8,508,893
  • 1,972,350
  • 1,007,832,732
  • 26,580,420
  • 9,143,820
  • 4,027,930
  • 238,358,600
  • 45,777,880
  • 1,600,000
  • 325,488,650
  • 231,381,814
  • 388,125,680
  • 249,350
  • 21,436
  • Cu (%)
  • 0.33
  • 0.35
  • 0.29
  • 0.33
  • 0.76
  • 0.71
  • 1.28
  • 0.53
  • 0.31
  • 0.33
  • 0.28
  • 0.31
  • 0.28
  • 0.62
  • 0.30
  • 0.36
  • 19.88
  • 26.22
  • Au (g/t)
  • 0.07
  • 0.07
  • 0.07
  • 0.07
  • 0.13
  • 0.33
  • 0.27
  • 0.16
  • 0.07
  • 0.07
  • 0.07
  • 0.108
  • 0.062
  • 0.62
  • 0.26
  • 0.16
  • 5.44
  • 4.2
  • Ag (g/t)
  • 0.39
  • 0.39
  • 0.39
  • 0.39
  • 0.94
  • 1.96
  • 1.93
  • 1.69
  • 1.08
  • 1.06
  • 1.06
  • 0.77
  • 1.38
  • 2.21
  • 2.07
  • 1.24
  • 36.41
  • 43.76
  • Donji granični sadržaj Cu (%)
  • 0.2
  • 0.2
  • 0.2
  • 0.2
  • 0.4
  • 0.4
  • 0.4
  • 0.3
  • 0.1-0.2
  • 0.1

*Rezerve rudnih ležišta se računaju koristeći ruski sistem klasifikacije. Bazirano na tom sistemu, Borski rudnici i nerazvijena ležišta koriste sledeću nomenklaturu:

1. Prva grupa: Porfirna ležišta bakra, velikih dimenzija, gde je bakar ravnomerno i neravnomerno rasprostranjen.

2. Druga grupa: Masivni, grupsani i urasli tipovi rezervi, promenljivih dimenzija, od veoma malih do veoma velikih, koje se pojavljuju kao žičane ili sočivaste rezerve sa neravnomerno zastupljenim bakrom.

Kategorija A: Definisana sa visokim stepenom pouzdanosti sa količinom, kvalitetom, dubinom koji su ispitivani bušotinama raspoređenim u mreži veličine 100x100m.

Kategorija B: Definisane kao istražene "rezerve" i srednjeg stepena pouzdanosti, a kvalitet i osobine ležišta su dovoljno detaljno poznate na osnovu mreže dimenzija 150x150m da bi se obezbedila osnovna pouzdanost projekta.

Kategorija C1: Zahteva dodatne radove u cilju boljeg određivanja njihovih parametara i kvaliteta, kao i daljih radova na istraživanju.

Kategorija C2: Slično kao pod C1, ali se ove rezerve obično definišu na osnovu široko razmaknutih bušotina ili na osnovu površinskog pojavljivanja...


englishserbian