INTERVJU: BLAGOJE SPASKOVSKI, GENERALNI DIREKTOR RTB-A BOR

DA RTB BOR PONOVO BUDE NOSILAC RAZVOJA TIMOČKE KRAJINE

24. mart 2009.

Nekada nosilac razvoja Timočke krajine, gigant srpske i jugoslovenske (SFRJ) privrede i cenjen u svetu po kvalitetu bakra (99,99 odsto čistoće), Rudarsko-topioničarski basen Bor devedesetih godina prošlog veka upada u krizu, pa je krajem 2001. uvedena državna uprava. Tada su mnogi stručnjaci morali da odu iz Kombinata bakra. Medju njima je bio i tadašnji direktor Rudnika bakra Bor Blagoje Spaskovski koji je svoj radni vek počeo baš u Rudniku bakra Bor.

Sedam godina posle, u novembru 2008. Blagoje Spaskovski, diplomirani inženjer rudarstva i priznati stručnjak za rudarsko-tehnološke poslove, postaje generalni direktor Rudarsko-topioničarskog basena Bor. Za samo nekoliko meseci rada i dobre poslovne strategije vratio je davno izgubljenu nadu rudarima, floterima, topioničarima, metalurzima i svim gradjanima Bora, Majdanpeka i Timočke krajine.

- Kakvo ste stanje u Basenu Bor zatekli kada ste preuzeli dužnost generalnog direktora?

- Radeći kao stručni konsultant i domaćih i svetskih firmi, za sedam godina koliko sam bio van Bora, pratio sam rad u mom bivšem preduzeću. Znao sam u kakvoj je krizi i koliko je proizvodnja smanjena. Znao sam gotovo sve, ali ono što sam zatekao početkom novembra prošle godine – nisam mogao da poverujem. Kako se to radilo kada je za deset meseci napravljen gubitak 35 miliona dolara dok je cena bakra na Londonskoj berzi bila osam hiljada dolara po toni? Da je sada ta cena i upola manja, RTB Bor bi poslovao bez gubitka. Sada i sa cenom koja je pala na 3 200 dolara po toni nastojimo da, i pored nedostatka rudarske mehanizacije i sa zastarelim i izraubovanim topioničkim agregatima, koliko-toliko ekonomski poslujemo. Istina, i sada ima gubitaka, ali je on mnogo manji nego onaj kada je cena bakra bila veća i od osam hiljada dolara po toni!

- Koje prioritete je novo rukovodstvo postavilo i na koje aktivnosti je stavljen akcenat, da li su već vidljivi rezultati?

- Ekologija, geologija, razvoj, ekonomija, proizvodnja“. Tako smo krenuli. Ekologija je u Boru i okolini dugogodišnji problem. Zbog zastarele i zapuštene tehnologije u topionici iskorišćenost sumpor-dioksida je mnogo manja od projektovane. Zato sumpor-dioksid, umesto u Fabriku sumporne kiseline, odlazi u atmosferu. Proizvodnju u topionici zaustavljamo kad god koncentracija predje zakonom dozvoljene granice. Zbog toga prošle godine topionica nije radila 25 dana, pa su izgubljena dva miliona dolara. Sada je u toku ugradnja dva mokra elektro-filtera izmedju topionice i fabrike sumporne kiseline, pa će zagadjenje sumpor-dioksodom biti smanjeno za dvadesetak procenata. Za to je iz fondova ministarstava za NIP i zaštitu životne sredine i prostorno planiranje obezbedjeno sto miliona dinara. Za sanaciju ekoloških šteta nastalih stogodišnjim rudarenjem u Boru i okolini Bor je od Svetske banke dobio 40 miliona dolara.

- Da je prethodno rukovodstvo vodilo više računa o ekonomiji, ne bi bili toliki gubici. Zato sada preduzimamo sve moguće mere da smanjimo troškove proizvodnje. Najviše štedimo u potrošnji repromaterijala, struje i nafte, ali još ima mesta smanjenju troškova. Tako smo uspeli da u pojedinim delovima procesa proizvodnje bakra troškove po toni smanjimo i za polovinu i ima mesta za još s obzirom na to da je „cena koštanja“ u prethodnom periodu bila iznad svih granica domaćinskog poslovanja.

- Istovremeno, uspeli smo da povećamo proizvodnju bakra i plemenitih metala. U odnosu na januar 2008. u istom mesecu ove godine proizvodnja je skoro udvostručena, a u odnosu na blizu 18 hiljada tona katodnog bakra u prošloj - plan za ovu godinu je za 40 odsto veći.

- Ohrabruje i podatak da odlukom Vlade Republike Srbije RTB Bor prelazi iz faze restrukturiranja u preduzeće od strateškog državnog interesa, kao i činjenica da država daje garanciju za robni kredit 130 miliona dolara za izgradnju nove topionice sa najsavremenijom svetskom tehnologijom?

- Da. Takvu dugo očekivanu odluku prvi put jedinstveno i oduševljeno prihvatili su i gradjani Bora i Majdanpeka, i zaposleni, i reprezentativni sindikati i rukovodstvo RTB-a Bor. Sada intenzivno radimo da odaberemo najboljeg isporučioca savremene autogene, najbolje moguće (BAT) tehnologije, od koga ćemo dobiti robni kredit za novu topionicu. Zahvaljujući takvoj odluci i garanciji države, za tri godine Bor će dobiti savremenu tehnologiju. To znači da ćemo imati veće iskorišćenje bakra i sumpor-dioksida, potpuno čisto nebo nad Borom i okolinom i ekonomično poslovanje po svetskim merilima.

- Da li će, po Vama, (sa promenjenim uslovima) RTB Bor najzad dobiti strateškog partnera?

- Sada sam siguran da će tako i biti. RTB Bor ima milijardu i 216 miliona tona overenih rezervi rude, odnosno četiri miliona 643 hiljade tona bakra, skoro 300 hiljada kilograma zlata i blizu milion i 200 kilograma srebra. Strateški partner treba u rudarsku proizvodnju da uloži 116 miliona dolara da bi postao vlasnik 40 odsto novog jedinstvenog preduzeća (aktivnosti za spajanje četiri sadašnja u jedno novo su u toku). Odluka Vlade da promeni tender izuzetno je kvalitetna, jer će nam pored nove topionice koja se gradi iz robnih kredita, 116 miliona dolara strateškog partnera za manjinski udeo od 40 procenata dobro doći za razvoj rudarstva. Kvalitet donosi i odluka da se Belorečki peščar, Krečana Zagradje i Kisikana zasebno prodaju i da se taj novac upotrebi za razvoj rudarstva i namirenje poverilaca.

- Ima stručnjaka (ekonomista i privrednika) koji ne odobravaju podržavljenje RTB-a i daju drugačije predloge. Šta Vi mislite, da li su oni u pravu?

- U pravu su kada kažu da je RTB Bor trebalo mnogo ranije prodati, ali licemerno je napadati državu kada je na najbolji mogući način odlučila da ispravi greške iz prošlosti. To je odgovor svim skepticima koji su protiv izgradnje nove topionice. Oni zaboravljaju da Bor bez topioničkog dimnjaka i samo sa površinskim kopom ne bi više bio grad već obična rudarska kasaba. Meni je žao što su ranije mnogi delovi kombinata bakra prodati u bescenje, umesto da smo ih razvijali kako zaslužuju i da nam deca sada tamo rade i zapošljavaju se.

- Obećali ste, kada ste preuzeli dužnost generalnog direktora, da neće biti smanjenja zarada i otpuštanja radnika. Da li i danas smatrate da je moguće rentabilno poslovati sa velikim brojem radnika koje RTB sada ima?

- U RTB-u Bor i ima i nema viška radnika: administrativnih je previše, a radnika u proizvodnji malo. I sada obećavam da u daljim pregovorima sa mojim potpisom nijedan radnik neće biti otpušten na silu kao tehnološki višak. Ali, neću ni sprečavati da uz dobar socijalni program dobrovoljno odu radnici koji to žele. Za skoro četiri meseca, koliko sam generalni direktor, plate zaposlenih nisu manje i neće ni biti smanjene ako svako odgovorno radi. Želim da mi obraz bude čist kao i do sada i da RTB Bor, kao nekada, postane nosilac razvoja Timočke krajine i cele Srbije. Uz pomoć države, a sutra i strateškog partnera, na dobrom smo putu da to i ostvarimo. Živim za taj dan – optimistički zaključuje Blagoje Spaskovski, generalni direktor RTB-a Bor.

KO JE GENERALNI DIREKTOR BASENA BOR

Blagoje Spaskovski, generalni direktor RTB-a Bor, diplomirani je inženjer rudarstva. Nakon završetka studija na Tehničkom fakultetu u Boru, odmah je počeo da radi u struci - 1972. godine u pogonu flotacije Rudnika bakra Bor. Od 1979. do 2000. godine radio je na mestu upravnika Flotacije, zatim na mestu tehničkog direktora Rudnika bakra Veliki Krivelj i direktora Rudnika bakra Bor. Od 2001. do 2008. godine je tehnički direktor u beogradskom preduzeću „Ortosystem“, a od 30. oktobra 2008. godine je generalni direktor RTB Bor Grupe. Tokom celog radnog veka postizao je samo uspeh. Od kada je na čelu Basena Bor, za samo nekoliko meseci, udvostručio je proizvodnju i smanjio gubitak i troškove poslovanja i pored činjenice da je na Londonskoj berzi cena bakra pala skoro tri puta.

Za dugogodišnji uspešan rad i dobro rukovođenje dobijao je najviša priznanja i nagrade: izmedju ostalih Oktobarsku nagradu Bora, najveće rudarsko priznanje u Boru Nagradu "Inženjer Šistek", nagradu Privredne komore Srbije za postignute rezultate u poslovanju i druge.

Preuzeto iz NIN-a, broj 3038, 19. mart 2009.


englishserbian